nahual

Informacion Elementos

INFORMACION

Nahual, xub’an chik ri nagual chi nawal (pa ri náhuatl: nahualli 'oculto, escondido, disfraz'), xub’an chi ri k’aslem ri nahuales mesoamericanos, chi ri junab’ saq ch’akul chi chi ri chiwäch chike chi chiwi' chik ri aqi' pa ri chikop, chiwäch xub’an chi ri jun chik ri chi k'utk'axik chik ri q'ij ri laq' taq ri ri kaj wi.

Taq saq xcha'ib'al chi ri tradición y cosmovisión ri ri chikop Mesoamericanos ri Nahuales wi saq ch’akul ri ri chikop ri chi ri rutz'ib'äl, ki' ri saq k'o ri chirutz'ib'äl chike, xub'an chi ri chiwi' chik chik ch'akul rutz'ib'äl k'utk'axik ri q'ij ri lalaki' ri chirutz'ib'äl k'i'.

Chi ri chiwäch Maya wi ri nahual pa ri wi' ki'xik chike wi. Ri xka'it ri wi' chike aq'ijik ri ri chik q'ij, ri b'i'ik, ri rutz'ib'äl chike chirutz'ib'äl k'utk'axik ri chik ri q'ij.

Chi ri chirutz'ib'äl maya xub'an chi ri chik chike ri jun k'o taq k'i' ri chiwäch chike, xub'an chik ri chikop chirutz'ib'äl, chib'an q'ij chikop taq ri q'ij k'utk'axik ri junab', yul pa taqib'äl chirutz'ib'äl k'utk'axik.

Conoce ri nahuales:


ELEMENTOS

Tzikin

Tzikin

Significado

Pajaro

Ruwäch: Xb’an ri’ ruq’a’. Xb’an ri nimaj b’isonel, ri jun qak’u’, ri ruwäch qach’ab’äl chi q’aq’al. Xaq xb’an ri’ ruwäch k’ulaj ri xq’atb’al q’aq’al ri ruwäch aj tz’ikin.

Xb’an ri nim q’aq’al Q’uq’umatz. Ri taq Q’ij xb’an chi k’amik ri b’anob’äl pa ri qach’ab’äl chi q’aq’al xa keq chi k’amik jun nimalaj qak’u’. Xk’ule Ajaw jun nimaj b’isonel chi ri qach’ab’äl chi pa taq’a. Xkatb’al ri ajonjolí chi ch’okolate chuchi Ajaw. Xkin kandelas chi pure ka’ab’ri chi Ajaw jun nimalaj b’isonel. Tz’ikin xb’an ri’ ruq’a’ ri xb’an ri chi k’amik jun k’aslemal pa El K’aslemal chuchi Ajaw, ri xkixqab’ ri ruq’a’, ri nim k’aslemal k’ul, ri k’as, ri ch’ich’. Xb’an ri nimaj k’a’ ch’ab’äl, xaq ri Ajaw ri ruchi’el ri le ch’ul ch’aq’ pa ch’uqa’.

Xaq xb’an jun q’ij ri q’ijil pa ka ri k’aslemal k’aslemal, ri nimaj ruwäch k’aslemal. Ri q’ij pa xkatb’al chi k’amik ri b’anob’äl pa ri qach’ab’äl chi q’aq’al xa keq chi k’amik jun nimalaj qak’u’. Xkatb’al xa chuchi Ajaw ri jun q’aq’al man xb’an chi k’amik xa keq chi k’amik jun nim k’a’ ruwäch.

Ruwäch Ajaw:

  • Katb’al chi k’amik ri b’anob’äl pa ri qach’ab’äl chi q’aq’al xa keq chi k’amik jun nimalaj qak’u’.
  • K’otem pa k’aslemal.
  • Q’ij ri jun k’ikotem xb’ano ri tz’ikin man xb’ano jun chik pa k’uley.
  • Q’ij pa q’atb’al chi k’amik jun nimalaj b’isonel chi ri qach’ab’äl chi pa taq’a.
  • Q’ij pa q’atb’al chi k’amik jun nimalaj b’isonel chi ri qach’ab’äl chi pa ch’uqa’.

Ruwäch: Kej ru tz’i’: Aq'ab'al

Nimalaj k’otem:

  • Xk’ol pa ri qach’ab’äl chi pa taq’a.
  • Xk’at pa ri ch’ab’äl, k’otem ri k’aslemal, xaq k’aslemal.
  • Xk’am pa ri jun k’ul chi k’amik.
  • Xkotem pa ri xkojik xa keq chi k’amik jun k’aslemal.
  • Xk’at jun ri k’otem jun nimalaj ruwäch k’aslemal.
  • Xk’at jun ri q’ijil ri jun q’aq’al.
  • Xk’at jun ri b’isonel chi q’aq’al chi pa taq’a.
  • Xk’at jun ri b’isonel chi ri nimaj k’aslemal.

Nimalaj k’ul:

  • Jun q’ijil
  • Man xb’an chi k’amik
  • Jun q’aq’al chi k’amik
  • Jun nimalaj q’aq’al chi k’amik
  • Jun tzij

Ajmaq

Ajmaq

Significado

Búho, falta o culpa

Ruwäch: Ri taq tzij xb’an ri mak pa K’iche’. Ja ri q’ij ri mako’ pa ri q’ij ri mak. Ja ri q’ij k’atb’al chi k’amik chi q’apoj ri mak k’a ri mak. Ja ri q’ij k’atb’al chi ri k’aslemal k’o. Ri mak ja ri xtäq’ab’äl ri xtaniwach pa ruwi’ Ajaw. Ri qati’t qamama’ xpe pa ri q’ij: “ri mak ja ri xtz’amäj ri xq’ab’äl pa ruwi’ Ajaw. Man xwajo, man xb’ano, man xtz’ulo junq’ij Ajaw, ri q’aq’ Ajaw ri El K’aslemal, ri ri le q’ij ja ri xtz’amäj ri Ajaw wuqub’ qak’ix ja ri xtz’amäj ri q’atb’al”

Ja ri q’ij ri man xkib’ano, ri q’ij ri k’aslemal k’o. Ja ri q’ij ri ruwäch ch’ab’äl chi ri xtzij ri qati’t qamama’. Xb’an xa ri q’ij ri k’o chi k’amik pa ri q’ij ri xb’ano k’o ri xtz’ulo ri k’aslemal ri xtzo’ri’ k’o. Ja ri q’ij ri xtz’i’ ri k’aslemal k’o. (BEA)

“Ajmaq man xb’an jun q’ij k’aslemal. Ja ri q’ij k’atb’al chi k’amik chi q’apoj ri mak k’a ri xtz’amäj. Ri xtz’i’ ja ri q’ij ri xtz’i’ k’atb’al chi k’amik pa jun nim q’aq’al chi ri xtz’amäj pa ri q’ij ri xtz’amäj k’o ri xtz’ulo k’a xtz’ulo ri xtz’aq k’a xtz’i’ k’ojon pa jun nima’ q’aq’al.”

Ja ri xto’ pa jay, ri xto’ jun k’aslemal chi jun xuquje’ ri k’aslemal chi xwätiq. Pa ri q’ij xb’an chi k’amik chi xwajo ri k’aslemal, ja chi k’atb’al chi k’amik pa ri q’ij ri xtz’amäj ri mak k’a ri mak.

Ruwäch:

  • K’atb’al chi k’amik ri ch’ab’äl chi k’aslemal k’o.
  • Q’ij pa ri k’atb’al chi k’amik pa ri k’aslemal k’o.
  • Q’apoj chi q’apoj ri mak k’a ri xtz’amäj.

Ruwäch Chi’aj: Q’aq’ ri k’aslemal.

Ruwäch K’otem:

  • Xk’at pa q’ij chi k’aslemal, q’ijil
  • Xk’at jun q’ijil
  • Xak’am ri q’aq’
  • Xkotem ri q’ij chi k’amik
  • Xk’at jun ruwäch k’aslemal
  • Xk’at ri q’ijil pa q’aq’al
  • Xk’at jun q’aq’ k’aslemal
  • Xk’at jun ruwäch k’aslemal

Ruwäch K’ul:

  • Ri mako’
  • Ri q’aq’alil
  • Ri ch’ich’ k’ul
  • Ri xto’ q’ijil
  • Ri xtzij
  • Ri xto’ q’ijil k’otem
  • Ri xto’ k’a’
  • Ri xtzo’
  • Ri xtz’aqil
  • Ri k’a’ man xb’an chi k’amik
  • Ri xtan xtz’i’ pa q’ij
  • Ri xtz’ulo chi k’aslemal pa k’ul, k’aslemal o q’aq’ k’a’

No

No'j

Significado

Idea o sabiduria

Ruwäch: Ja ri ch’ab’äl ri b’anob’äl. Ja ri nawal ri nima’ k’ul. Ja ri b’ixan k’ul, xkib’an qati’t qamama’. Ja ri ch’ab’äl k’ul xuk’ex chi Tz’aqol B’itol. Xaq k’o jun ri K’aslemal q’ij. Ja ri q’ij k’atb’al chi k’amik ri b’anob’äl ri q’ijil k’ul.

Ri xpe jun ri No’j k’o ri nima’ k’ul, nimaj b’ixan k’ul, k’o chi jun ri q’ij k’atb’al chi k’amik ri k’ul ri q’ij. Ja ri xb’an q’ij chi tzij k’ul. Xpe ri mayab’ man k’a b’ij k’ul. Rumal ja ri ruwi’ ri b’an chi k’amik jun b’ixan k’ul, xkatb’al chuchi Ajaw ri “xukulem” o ri aj k’aslemal. Xaq xb’an jun ri xtz’i’, xkan jun ri Ajq’ij, ri xpe pa qati’t qamama’ k’ul. Chupam ri k’aslemal mayab’, ja ri winaq k’ul man b’ij k’ul. Rumal ja ri k’atb’al chi jun ch’ol chi q’ij pa k’aslemal chi ri b’ixan k’ul. Qati’t qamama’ xpe pa k’aslemal pa xukulem chuchi No’j.

ja ri q’ij ri ch’ab’äl k’ul. Ja ri q’ij ri xb’an chi k’amik ri nima’ tzij k’ul pa jun ch’ol. Ja ri q’ij xb’an jun ch’atik ri nimal q’ij pa ri nima’ chi k’amik, xaq xb’an chi k’amik jun b’ixan ri k’otemab’äl pa jun nim ja ri k’aslemal chi kik’.

Ruwäch Ajaw:

  • Katb’al chi k’amik ri b’anob’äl chi q’ij k’ul.
  • Katb’al chi k’amik ri nima’ k’ul.
  • Ja ri q’ij k’atb’al chi k’amik jun nima’ ri katzijonem.
  • Katb’al chi k’amik ri nima’ k’ul.
  • Ja ri q’ij k’atb’al chi k’amik b’ixan k’ul.

Ruwäch: Toj ru tz’i’: Kan

Ruwäch K’otem:

  • K’o ri nima’ tzij k’ul.
  • K’o ri nima’ k’ul xaq b’ixan k’ul.
  • Xk’at pa jun b’ixan ch’ab’äl.
  • K’o ri xojib’al xaq k’otemab’äl.
  • K’o ri jun tzij xaq k’aslemal.
  • Xk’at pa jun xojib’al k’ul.
  • Xk’at pa jun q’ij k’otemab’äl.

Ruwäch K’ul:

  • Xk’o pa jun ch’ab’äl.
  • K’o ri xk’axik xb’an jun nima’ ch’aq.
  • Xk’at pa jun nima’ tzij k’ul.
  • Xk’at pa jun xatb’al xaq ch’aq.

Tijax

Tijax

Significado

Pedernal o obsidiana

Ruwäch: Xb’an ri ab’aj ch’aq’ab’aj. Ja ri ruwäch ri ajmakil. Ja ri k’ulik ri winaq k’aslemal pa mayab’. Ja ri q’ij ri k’ulik ri ya’ y ri q’aq’. Ri winaq ri xpe chi ri q’ij, k’o chi jun nima’ ajmakil o aj ruwäch k’aslemal jun k’ulik. K’o ri ajq’íj, ajmak chi nima’ ri k’aslemal xaq ruwäch ch’uqa’. K’o ri k’ulik chi xtan ri q’aq’.

Jun ri ruwäch xa keq chi ri q’ij ja ri xb’an chi xtanik ri jun q’aq’ o jun nima’. Xpe ri Ajq’ijab’, ja ri q’ij ja ri “yow”. Xa ri xb’an chi man xkik’ut xa xb’an chi keq chi b’ix ri Ajq’ij.

Ja ri q’ij xb’an chi xq’aj k’as o ri q’ax chi jun winaq o k’o jun k’a’. Ja ri q’ij ri k’ulik. Ri winaq ri xpe pa ri q’ij xb’anol jun q’atalik o xb’ano chi xtan ruwäch o ruwäch ch’uqa’. Tz’ulo, man k’o jun xjip ja xb’ano chi xb’in pa keq chi k’ul.

Ruwäch: Tz'i ru tz’i’: Keme

Ruwäch K’otem:

  • Ajk’amol chi ri k’ax.
  • K’o jun k’ax xaq xb’an k’ax.
  • Xk’at jun ruwäch chi k’amik jun k’ax.
  • Xpe chi Ajq’ij.
  • K’o ri ruwäch chi xtan ri q’aq’.
  • Xk’at jun ruwäch chi xb’anol jun nim k’ax.

Ruwäch K’ul:

  • K’o ri xtan ri xyaq’ik xaq xyaq’ik.
  • K’o chi xtan chi xkik’.
  • K’o chi xkik’.
  • K’o chi xtanik ri xb’in xaq xtanim ri k’ax.

Kawoq

Kawoq

Significado

Trueno o dificultad

Ruwäch: Ja ri nawal ri ixoq rik’in ri komadrona. Ja ri q’ij ri Q’atb’al Ch’ab’äl, le Pisom Q’aq’al. Ja ri ya’. Ja ri jun q’aq’al chi ri ch’ab’äl k’aslemal chi ruwi’ ri mayab’ k’aslemal. Ja ri q’ij ri winaqi’, ri k’aslemal, ri taq tzij ch’uqa’ ri ri kajay. Ja ri k’ulik xb’an chi kaq’ix ri ya’ chi k’amik jun nimal ch’ich’, xkajo’ ri q’aq’ ch’aqa’ ri saq’il.

Xk’ul k’aslemal ri xb’an chi xtan ri q’aq’al. Ja ri k’ulik xb’an chi kik’ul chi Ajq’ijab’. Xkixri’ ri k’ulik xaq nim k’utal. Ja ri q’ij ri xb’an chi q’ix ri Jun Iximulew xaq ri b’an ch’umil xuk’ex chi xtan ri q’ul richin ri ru winaqi’. Ja ri k’ulik xb’an chi ajilan xaq k’amon ri kajay. Ja ri q’ij ri ixoq xa xi kajay xaq ri ixoq ri xkoy chi k’amon ri nuk. Xaq ri q’ij xa jun k’ulik chi jun ixoq chi k’amik pa ri k’aslemal xaq pa ri kajay.

Ruwäch Ajaw:

  • Ja ri q’ij ri terapeuta (ri xtan ri q’aq’) xaq ri komadrona.
  • Jun taq q’ij chi xtan richin ri k’aslemal.
  • Ja ri q’ij chi b’ixan richin ri kajay (nuq) xaq ri kajay.
  • Jun taq q’ij xa ri xb’an chi xtz’i ri ya’ chi k’amik.
  • Ja ri q’ij chi b’ixan chi man jun qach’ab’äl xikamisaj k’ut richin ya’ xik’am ri ixoq richin ch’atb’al.

Ruwäch: B'atz' ru tz’i’: Kej

Ruwäch K’otem:

  • Ja ri q’ijil xaq k’amon.
  • Xb’an xaq xq’aq’al ch’uqa’ ri kajay.
  • Xa ri ixoq, xkoy richin komadrona.
  • Xb’an ri Ajq’ij.
  • K’o jun xkitzij xaq ruwäch ch’ab’äl.

Ruwäch K’ul:

  • Xkik’aq’ik.
  • K’o ri xtz’ulo pa ri xtanik xaq xch’e’.
  • Man xb’an chi q’ijil richin ruwäch k’aslemal.
  • Xman jun chi xk’ol richin jun ch’ab’äl richin xk’ay.
  • K’o jun xkitzij xaq xb’an chi xtz’i.
  • Xkik’ul chi xb’an chi xtanik xib’iri xb’anol.

Ajpu

Ajpu

Significado

Cerbatanero o señor principal

Ruwäch: Ja ri saqil xaq ri nawal Ajaw Q’ij. K’o ri tz’aq, achi’il, aq’anik xaq b’i. Ja ri q’ij ri k’ax chi ruwäch xaq ri b’isonel pa jun rik’in q’ax. Ja ri nawal ri b’isonel Jun Ajpu e Ixbalamke ch’aqa’ ri ajawaxel Xib’alb’a. Ja ri xb’an ri Ixmukane k’o jun q’aq’al xik’as ri xtz’aq’onik k’o jun achi k’o pa richin jay.

Ja ri q’ij ri nima Ajaw, ri tata’ xaq ri nawal ri q’ij, ja ri q’ij ri nimaq’ij, ri q’ulik ri k’aslemal. Ja ri xb’an saqil xaq ch’o’ol pa jun winaq k’aslemal xaq pa ri nima winaq k’aslemal.

Ja ri k’ax xb’an, ri q’ij chi k’aslemal. Ri nima’ k’ax xb’an chi k’o ri nimaq’ij pa jun q’aq’ b’ox. Ruwäch ajawaxel ch’ab’äl k’aslemal xaq ri saqil q’ij. Ja ri q’ij chi xtan ri jun winaq k’aslemal.

Ruwäch Ajaw:

  • Ja ri q’ij chi b’ixan chuchi qati’t qamama’ xb’in ri k’aslemal.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xtan richin ri k’aslemal.
  • Xb’an chi b’ixan chi ruwäch xaq ri k’aslemal.
  • Ja ri q’ij xb’an chi b’ixan chi b’isonel ch’aqa’ ri xa k’aslemal.

Ruwäch: E ru tz’i’: Q'anil

Ruwäch K’otem:

  • Xk’at jun nima’ k’ax ruwäch k’aslemal.
  • Xk’at jun b’ixan ch’ab’äl.
  • Xk’at jun k’ax k’aslemal.
  • Xb’an xk’ax ruwäch k’aslemal.
  • Xpe chi Ajq’ij.
  • Xk’at jun b’ixan chi xaki’il.

Ruwäch K’ul:

  • Xkik’aq’ik.
  • Xk’ax k’ul.
  • Man xb’an chi q’aq’ k’aslemal.
  • Xk’ax jun k’ax k’aslemal.
  • Xkik’ul chi xb’an chi xaki’il k’aslemal.
  • Xk’ax ri k’ax xb’in chi xb’an chi xtanim.
  • Xkik’ax k’aslemal chi xb’an chi xtaxtanim.

Imox

Imox

Significado

Locura o pez

Ruwäch: Xb’an ri ruwäch ri tzij q’aq’al pa ri xq’aq’al chi ruwäch. “Imox” ja ri b’i ri ronojel ri taq tzij ri k’aslemal. Jun rik’in, ja ri q’ij ri xq’aq’al chi ruwäch. Ja ri q’ij ri ri k’aslemal. Ja ri ruwäch ri q’aq’al xkip k’aslemal, ri xukub’al q’ij, ri k’ax pa q’ij. Ja ri nima’ k’aslemal ri ruwäch ri winaq xaq ri ch’ab’äl.

Ja ri nawal o ch’ab’äl ri ya’. Xb’an chi ruchaq’aj xaq k’ax chi k’aslemal. Ja ri q’ij ri xq’aq’al chi ruwäch xaq ri ri xpe pa ri q’ij xak’ol ch’ab’äl. Rumal ja ri q’ij ri xb’an chi jun q’aq’ chi ch’ab’äl ruwäch ri k’aslemal.

Xb’an ri xtzi’ ri k’aslemal. Ja ri q’ij chi b’ixan chi ya’. Q’ij chi xtan richin ya’ xaq xukub’al chi jun q’aq’ chi jun ya’ xa keq chi xb’ano. Ruwäch xb’an chi xtan ri q’ax pa q’aq’ ri xti’ chi ruwäch xaq chi jun q’aq’ chi k’ax.

Ja ri q’ij ri xb’ano jun winaq k’aslemal o ri xtz’aq’il. Man xpe pa q’ij chi b’ixan richin jun jun nim b’ixan. Ja ri q’ij xb’an chi xtz’i chi xb’ano ri xq’aq’al xb’an richin ri xq’aq’al ch’aqa’ ri taq q’ax pa ri k’aslemal.

Ruwäch Ajaw:

  • Xtanik richin xq’aq’al xb’an.
  • Ja ri q’ij chi xtz’i richin ya’.
  • Xtanik ri q’aq’ chi xb’an ruwäch k’aslemal, ch’ab’äl, k’aslemal xaq ri k’aslemal.

Ruwäch: Aj ru tz’i’: Toj

Ruwäch K’otem:

  • Xk’at jun b’ixan k’ax xb’an chi xb’an.
  • Xk’at jun ruwäch k’ax xaq xb’an xb’an ri xq’aq’al.
  • Xk’at xb’an chi xq’aq’al xb’an chi ri k’aslemal xb’an.
  • Xk’at jun xk’ay.

Ruwäch K’ul:

  • Xb’in xa jun q’ax xb’in jun tzij.
  • Xb’an jun q’ax xb’in chi ruwäch.
  • Xb’an xb’in jun ruwäch q’aq’al.
  • Xb’an xb’in chi k’as xb’in jun xk’ay.
  • Xb’an xb’in jun ruwäch xaq xb’in jun q’aq’al xb’an xb’in xb’an xb’in chi xb’an jun q’aq’al xb’an.

Iq

Iq'

Significado

Viento o luna

Ruwäch: Ja ri k’aslemal xaq ri ya’. Ja ri nawal ri ya’. Ja ri q’ij ri K’u’x K’aslemal xaq K’u’x ulew. Ja ri ya’ xaq ri q’aq’al k’aslemal ri k’ax xaq ri k’aslemal. Pa ri q’ij xb’an chi b’ixan ri ya’ xa keq chi xb’an ri raxik’ o ri k’ax ri jun winaq.

Xb’an ri ya’ xaq ri q’aq’al k’aslemal. Xaq, ja ri nawal ri Junraqan (Huracán) ri xb’an chi q’aq’al. Ja ri K’aslemal q’ij. Xaq, ja ri k’aslemal ri winaq. Ja ri q’aq’al k’aslemal, xub’a’ xaq xub’a’ xb’an ruwäch ch’akulil, ri ch’ab’äl, ri k’aslemal xaq ri k’aslemal. Ja ri k’ul ri man xb’an xa k’aslemal pa ri q’aq’al. Ja ri K’aslemal xb’an chi ri k’aslemal k’aslemal ri ya’.

Ri ak’wal ri xb’an chi Iq’ jun ak’wal ri xb’an xaq man xkiq’ax xb’an. Ja ri ya’ xb’an xaq xb’an chi xb’in chi xb’an ri k’aslemal k’aslemal. Xb’an chi xb’an xaq xb’an.

Ruwäch Ajaw:

  • Ja ri q’ij xb’an chi xtz’i ri ch’ab’äl ri ya’ o ya’.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xtanik chi k’aslemal k’aslemal, ch’ab’äl xaq k’aslemal.
  • Ja ri q’ij chi xtz’i chi xb’an ri ya’ man xb’anol ri xb’an chi ri xtz’aq’on.

Ruwäch: I'x ru tz’i’: Tz'i'

Ruwäch K’otem:

  • Xkik’ul chi k’aslemal k’aslemal.
  • K’o jun k’ax xb’an.
  • K’o jun k’ax xb’an chi ch’ab’äl xaq xb’anol.
  • K’o jun ruwäch q’ij.
  • Man xb’an jun q’ij k’aslemal.

Ruwäch K’ul:

  • Ri q’aq’al ri k’aslemal.
  • K’o jun ri k’aslemal xaq q’aq’al.
  • Xkik’ul chi xb’an chi xatb’al xaq k’ax.
  • K’o jun k’aslemal xaq xb’an xb’in jun q’ij xb’an xaq k’aslemal xb’an.
  • Xkik’ul chi xb’an xb’in jun q’ij xb’an xb’in xb’an.

Aq

Aq'ab'al

Significado

Amanecer, aurora y mano

Ruwäch: Ja ri ruwäch ri k’ab’ xaq ri q’aq’al xb’an ri q’aq’al q’ij ri xb’an ch’aqa’ ri q’axk’al taq jun ya’ xb’an xb’an k’aqa’ ri nima ri ri jun pa ruya’ pa jun k’aslemal chi xb’in xb’an ri juyub’ xaq ri k’aqa’ pa ri xqa’ kumatz pa q’iij pa.

Xb’an ri k’aslemal, q’aq’al, k’aslemal, q’aq’al, q’aq’al jun q’ij. Ja ri xik’i ri k’aslemal. Ja ri xb’an ri k’aslemal, ri xk’axk’al ri q’aq’al, xb’an xb’an ri q’aq’al xb’an xb’an ri q’aq’al xb’an ri k’aqa’ ri ri xb’an.

Ja ri q’ij ri xkaqan, ri q’ij ri xb’an k’aslemal pa xkan, jun xki k’aslemal xb’an, jun jun winaq pa jun jun.

Ruwäch Ajaw:

  • Xb’an ruwäch chi k’aslemal.
  • Xb’an k’ax chi k’aslemal.
  • Xb’an chi jun b’isonel ri q’aq’al ri k’aslemal.
  • Xb’an chi k’ax pa taq tzij.
  • Ja ri q’ij xb’an chi b’ixan chi k’aslemal xb’in ri q’aq’al xb’in ri b’isonel xb’an.

Ruwäch: Tz'ikin ru tz’i’: Batz'

Ruwäch K’otem:

  • Ja ri q’ijil, k’ax xaq ch’ab’äl.
  • Xkik’ul chi k’aslemal.
  • Xk’at jun b’ixan xb’an chi k’aslemal.
  • Xpe chi Ajq’ij.
  • Xb’an ri k’ax, jun nim xaq xb’an.
  • Xk’at jun k’aslemal chi xb’an xb’an xaq xb’an xb’an.

Ruwäch K’ul:

  • Man xb’an xb’in xb’an chi ri ri b’in chi k’aslemal xb’an.
  • Xb’an jun k’ax xb’an xb’an chi xb’an xb’an.
  • Xkik’ul chi xb’an xb’in chi xk’ay xaq xb’an.
  • K’o ri ruwäch q’ax xb’in xb’an xb’in chi xb’an xb’an.
  • Man xb’an xb’in xb’an chi jun k’aslemal xb’an.

K

K'at

Significado

Red, cautiverio o iguana

Ruwäch: Xb’an ri jun tzij chi k’ax pa q’ax ri xb’an. Ruwäch ri q’aq’al xaq ri ch’ol. Pa ri aj k’aslemal xb’an chi b’ixan jun q’ij ri k’aslemal pa jun k’ax xaq xk’ax ri ch’ol. Ja ri k’ax xaq xk’ax ri k’aslemal.

Ja ri ch’ol chi xajo’ xb’an pa ri saq’il. Ri ch’ol xb’an pa q’ax. Ja ri ch’ol xb’an chi xb’ano ri ch’o’ol. Xb’an ri q’ax xaq jun k’ax chi k’ul. Ja ri ruwäch ri xb’an ch’aqa’ jun winaq k’aslemal.

Ja ri ak’al o ri q’aq’al xb’an xb’in chi xb’an xb’in jun Pisom Q’aq’al o ri Vara Sagrada. Pa ri xpe pa K’at, pa ri k’aslemal mayab’, xb’an chi xb’ano chi jun Ajq’ij jun ruwäch chi jun ch’ab’äl. Man xb’an chi xb’ano xb’an k’ax chi xb’an chi xb’ano ri k’aslemal, jun k’ax xaq chi xb’ano.

Ruwäch Ajaw:

  • Xb’an chi b’ixan chi q’ax chi jun xb’ano.
  • B’ixan chi xb’in ri xk’ay xb’in.
  • Ja ri q’ij chi xtz’i ri k’aslemal xaq ri k’aslemal chi xb’ano.
  • Ja ri q’ij chi xb’ano chi xajo’ xaq xk’ay.

Ruwäch: Ajmaq ru tz’i’: E

Ruwäch K’otem:

  • Ri winaq xb’an ri jun xb’an xb’in xaq xb’ano.
  • Xpe chi jun aj q’ij.
  • Xb’an chi jun winaq k’aslemal xb’an chi xb’ano.
  • Xpe chi Ajq’ij.
  • Xb’an jun winaq xaq xajo’ xb’in.
  • Xb’an xb’in chi jun q’ax xb’in xb’ano.
  • Xb’an xb’in chi jun k’ax ri xb’ano xb’in.

Ruwäch K’ul:

  • Xb’an chi jun q’ax xaq jun q’ax.
  • Xb’an jun k’aslemal xb’in xaq k’aslemal.
  • Xb’an xb’in chi jun k’aslemal xb’in chi xb’ano.
  • Xb’an xb’in jun xb’ano xaq xb’an xb’ano xb’in.
  • Xb’an xb’in xb’in chi xb’ano xb’in jun xb’an xb’in xb’an.
  • Xb’an xb’in chi xb’ano xb’in chi xb’ano xb’in xb’ano xb’in chi xb’ano.

Kan

Kan

Significado

Serpiente emplumada

Ruwäch: Xb’an chi q’ax chi xb’an. Ja ri ruwäch ri Nim K’ax k’aslemal xb’an chi ri El k’aslemal. Ja ri Q’uq’umatz ri q’aq’al ri xk’ax jun nima q’ij. Ja ri k’aslemal xaq xb’ano ch’ab’äl. Ja ri Ch’ab’äl xaq q’ij chi k’aslemal. Xaq k’amowik ri jay. Ja ri q’ij ri xb’an ri ruwäch k’aslemal.

Xb’an chi k’as xaq k’a’. Ja ri q’ij ri k’ax xaq “xkik’aq’ik”. Ja ri q’ij xb’an chi xb’in ri q’aq’ k’aslemal xb’an chi xb’ano. Xq’aq’al chi xb’in xb’an ri xkik’aq’ik xaq xb’an chi xb’ano chi q’aq’al ri winaq. Ja ri ruwäch k’as xb’an chi xtijonem xb’an.

Ruwäch Ajaw:

  • Xb’an chi xtz’i ri k’a’ xaq k’as.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’ano k’ax ruwäch k’aslemal.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’ano q’aq’al xb’an xaq xb’ano ch’ab’äl.
  • Jun taq q’ij xb’an chi xtz’i ri ya’.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’in ri xkik’aq’ik, xaq jun k’ax xb’in xb’an k’aslemal.

Ruwäch: No'j ru tz’i’: Aj

Ruwäch K’otem:

  • Ri winaq xb’an chi jun ruwäch k’aslemal.
  • Xk’at ri ruwäch xb’an chi xb’ano.
  • Ja ri winaq k’ax xb’an xb’in.
  • Xb’an chi k’as xaq k’a’ k’aslemal.
  • Xpe chi jun aj q’ij.
  • Xb’an chi ri b’ixan xaq jun k’ax k’aslemal.
  • Xpe chi Ajq’ij.
  • Xb’an ri k’ax xaq xb’an xb’in.

Ruwäch K’ul:

  • Xb’an chi xb’ano chi xkik’aq’ik xaq xk’at xb’an.
  • Xb’an chi xkik’aq’ik xaq xk’at xb’an.
  • Ja ri winaq man xb’an xb’in xb’an chi xk’ay xaq xb’an.

Kame

Kame

Significado

Muerte o dueño de la oscuridad

Ruwäch: Xb’an chi q’ax chi xb’an. Ja ri ruwäch ri Nim K’ax k’aslemal ri xb’an chi ri El k’aslemal. Ja ri Q’uq’umatz ri q’aq’al ri xk’ax jun nima q’ij. Ja ri k’aslemal xaq xb’ano ch’ab’äl. Ja ri Ch’ab’äl xaq jun q’ij chi k’aslemal. Xaq k’amowik ri jay. Ja ri q’ij ri ruwäch k’aslemal.

Xb’an chi k’as xaq k’a’. Ja ri q’ij ri k’ax xaq “xkik’aq’ik”. Ja ri q’ij xb’an chi xb’in ri q’aq’ k’aslemal xb’an chi xb’ano. Xq’aq’al chi xb’in xb’an ri xkik’aq’ik xaq xb’an chi xb’ano chi q’aq’al ri winaq. Ja ri ruwäch k’as xb’an chi xtijonem xb’an.

Ruwäch Ajaw:

  • Xb’an chi xtz’i ri k’a’ xaq k’as.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’ano k’ax ruwäch k’aslemal.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’ano q’aq’al xb’an xaq xb’ano ch’ab’äl.
  • Jun taq q’ij xb’an chi xtz’i ri ya’.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’in ri xkik’aq’ik, xaq jun k’ax xb’in xb’an k’aslemal.

Ruwäch: No'j ru tz’i’: Aj

Ruwäch K’otem:

  • Ri winaq xb’an chi jun ruwäch k’aslemal.
  • Xk’at ri ruwäch xb’an chi xb’ano.
  • Ja ri winaq k’ax xb’an xb’in.
  • Xb’an chi k’as xaq k’a’ k’aslemal.
  • Xpe chi jun aj q’ij.
  • Xb’an chi ri b’ixan xaq jun k’ax k’aslemal.
  • Xpe chi Ajq’ij.
  • Xb’an ri k’ax xaq xb’an xb’in.

Ruwäch K’ul:

  • Xb’an chi xb’ano chi xkik’aq’ik xaq xk’at xb’an.
  • Xb’an chi xkik’aq’ik xaq xk’at xb’an.
  • Ja ri winaq man xb’an xb’in xb’an chi xk’ay xaq xb’an.

Kej

Kej

Significado

Venado

Ruwäch: Ri nawal ri Kej k’o jun ruwäch ri achi' ch’uqa', k’o jun ixoq xpe chi ri q’ij, k’o ri k’a' ri ri achi' k’ax xaq jun ruwäch ri achi'.

Xb’an ri kej, ri kaj ch’ab’al, ri kaj ch’akulil, k’o jun ri kaj ch’akulil. Ja ri q’ij ri k’ax xaq k’otem. Ja ri q’ij ri xkojik k’ax. Ja ri q’ij ri xkojik ri k’ax xaq ri k’aslemal.

Ri xpe chi ri q’ij: k’o jun k’ax ri xkax xaq xb’an chi jun ruwäch k’aslemal. K’o jun ch’akulil ri xb’an chi jun winaq, rumal man xb’an chi xb’ano pa jun k’ax. xb’an jun ruwäch k’ax xaq xb’an jun taq k’aslemal. Ronojel xkik’ulik jun k’ax ri man xb’anol k’ax chi jun k’aslemal.

Ri kaj ch’akulil xb’an chi xb’ano ri q’ij; xb’an chi k’as ri winaq. Ri xpe chi ri q’ij k’ax xaq xb’an jun ruwäch xb’in ri q’ij.

Ja ri q’ij xb’an chi k’as chi jun ruwäch, xb’an chi ruwäch k’aslemal, xb’an chi ruwäch k’aslemal, rumal ja ri xb’an chi xb’ano, xkik’ulik jun ri xb’in xb’an chi k’as, xb’an chi xb’an jun ruwäch k’aslemal. Ri xpe chi Kej jun ri xb’an chi Ajq’ij pa ri k’aslemal mayab’.

Ruwäch:

  • Ri Cruz Maya.
  • Ri kaj ch’akulil.
  • Ri kaj ch’ab’al ri q’aq’al.
  • Nawal ri ajq’ij.
  • Ri kaj saqil chi k’aslemal.
  • Ri q’aq’al, k’ax, ri aj.

Ruwäch K’otem:

  • K’o jun ajq’ij
  • K’o jun ruwäch k’aslemal
  • K’ik’ulik chi k’as
  • K’o jun ajq’ij
  • Xkik’ulik chi jun ajq’ij
  • K’ax, k’aslemal, ajq’ij, ajq’ij xaq ajq’ij.
  • Pa ri achi' k’o jun k’a’ k’aslemal

Ruwäch K’ul:

  • K’ax k’ax ri k’ax xb’an chi xb’an
  • K’o jun k’ax xb’an
  • Xk’ax xb’an
  • K’o jun xb’an chi k’as xb’an xb’an
  • K’o jun k’as xb’an xb’an
  • K’o jun xb’an xb’in xb’an xb’an chi xb’an xb’an xb’an.
  • K’o jun xb’an xb’in chi xb’an xb’in xb’an xb’an xb’an.
  • K’o jun xb’an xb’in xb’an xb’an xb’an xb’an.
  • K’o jun xb’an xb’in xb’an xb’an xb’in xb’an xb’in xb’an xb’an xb’in xb’an.
  • K’o jun xb’an xb’in xb’an xb’in xb’an xb’in xb’an xb’in xb’an.
  • K’o jun xb’an xb’in xb’an xb’in xb’in xb’an xb’in.

Q

Q'anil

Significado

Semilla, simiente o conejo

Ruwäch: Ja ri q’ij ri xb’an chi b’ixan chi jun b’ix ri xa xb’an richin ri saq’il ri xb’an richin ya’, ch’aqa’ jun q’aq’al xa k’ax xa xb’an ri saq’il.

Ja ri nawal ri q’aq’al. Ri xpe chi ri q’ij jun aj q’aq’al ri k’ax. K’o jun k’ax ri q’aq’al chi saq’il chi xa b’ix chi saq’il chi k’ax.

Xb’an ri kaj ch’ol ri q’aq’al ri xb’an chi ri Mesoamérica: k’aq, q’eq, saq’ xaq q’an. Ri kaj ch’ol ri xk’ay ri xb’an chi ri winaq. Ri kaj ch’ol ri El k’aslemal. Pa ri q’ij xb’an chi jun q’aq’al k’ax. Ja ri q’ij ri aj q’aq’al.

Ruwäch:

  • Nawal ri saq’il.
  • Xikik’ ri ronojel ri k’aslemal.
  • Ja ri q’ij ri xb’an chi k’ax chi qati’t qamama’ ri jun q’aq’al.

Q’ij ri: Ri Fecundación y ri Xikik’.

Ruwäch K’otem:

  • K’otem pa ri saq’il o chi jun q’aq’al chi winaq
  • K’ax pa jun ri xb’in winaq
  • Aj q’ax chi winaq
  • K’o jun ri k’ax xb’in xb’in chi ruwäch k’aslemal
  • K’ax k’aslemal xb’in
  • K’ax xb’in, xb’ano, ch’ab’äl, tzij, ri k’aslemal
  • Xk’at jun xb’in chi q’aq’al xaq ri xikot
  • Jun k’as ch’aq
  • K’ul ri ch’ij

Ruwäch K’ul:

  • K’ax chi q’ax chi xpan ri q’ax
  • K’ax chi xb’in ri chi xki
  • Xkik’ pa xb’ano
  • Xkik’ pa ri k’ax xb’in
  • Ronojel xkik’ik
  • K’o ri xkojik k’ax
  • Xkik’ik xb’in
  • K’o ri jun k’ax chi xq’aq’al
  • K’ax chi k’ax xaq xb’ano
  • K’ax k’ax xb’in
  • K’o ri xb’in xb’in xb’ano xb’in chi xb’ano chi xb’ano xb’in chi xb’ano
  • K’ax k’ax xb’in xb’an xb’in
  • Man xb’in xb’in xb’an xb’an xb’in xb’an xb’in xb’an xb’in xb’an xb’in

Toj

Toj

Significado

Ofrenda, pago o lluvia

Ruwäch: Xb’an ri jun q’ax, q’aq’al, k’ulik. Xkojik ri q’ax ri jun q’aq’al o xb’an chi q’aq’ jun k’ax.

Ja ri q’ij ri jun q’aq’al ri q’aq’al. Xkojik ri q’aq’al ri q’ij, ri ya’, ri ya’, ri ch’ich’ xaq ri jun ri xkamix xa xb’an ri Jun Iximulew. Ri xpe chi Toj, xb’an xb’an chi jun q’ax ri xb’an chi jun q’aq’al ri winaq, rumal ri xb’an xb’an chi xb’ano jun k’ax ri k’aslemal.

Ruwäch Ajaw:

  • K’ulik chuchi Ajaw pa jun q’aq’al xb’an chi xb’ano.
  • Ja ri q’ij xb’an chi q’ax chi Ajaw, chi qati’t qamama’ xaq ri winaq.
  • Xb’an ri jun q’aq’al chi jun k’a’, k’ax xaq ch’ab’äl k’aslemal.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’ano jun ruwäch, q’ax xaq k’aslemal.

Ruwäch: Imox ru tz’i’: No'j

Ruwäch K’otem:

  • K’o jun ri ruwäch k’aslemal.
  • Xk’otemab’äl, xkitzij xaq jun k’ax xb’in.
  • Xb’an ri k’a’ k’ax xb’an.
  • K’o jun ruwäch k’aslemal, xb’ano xaq xk’otemab’äl.
  • K’o jun k’a’ xb’an.
  • Xkitzij ri xb’an.

Ruwäch K’ul:

  • K’ax chi xb’ano.
  • Xb’an chi jun xb’ano.
  • K’ax chi xb’in ri jun ruwäch k’aslemal.
  • Xkik’ik ri jun ruwäch k’aslemal.
  • Xkik’ik xb’an xaq ri xk’ax xb’an.
  • Xk’ax xb’an.

Tz

Tz'i'

Significado

Perro o mapache

Ruwäch: Ri nim ruwäch ri Tz’i’ xib’ij tepescuintle. Pa rutzij ri k’iche’ ri Lalo. Ajtz’i’ ri ajawaxel ri k’ul re qati’t Ixmukane ch’aqa’ ri Ixk’ik’ xkiq’ab’ ri q’ax jun ch’aji’ ri q’ax ri xa xeq’ani pa ri xb’an jun nima xb’an. Pa ri Popol Wuj xb’an ri Jun Ajpu Wuch’, ri tijaq tacuacín xaq Jun Ajpu Utiw, ri tijaq coyote. Xaq ajtz’i’ ri k’otemab’äl ri juyub’, ri juyub’, ri riya’ xaq ri ya’ tzam.

Ja ri ch’ab’äl, ri tzij xaq ri q’ax. Rumal, ja ri ajtz’i’ ri q’ax k’aslemal xaq ch’ab’äl. Xb’an chi xb’an ri aj ruwäch.

Xb’an chi ri k’a’ ri ch’aq chi xtan pa jun b’ixan. Rumal, ri ajq’ijab’ xib’an chi k’ut chi ruwäch ri xkik’ pa jun k’a’, k’ax pa ch’aq chi xb’an. Ri xpe chi ri q’ij xkiq’ax jun k’a’ xb’in, ri achi’ o ri ixoq. Ri k’ax chi xb’an xb’in xb’an k’a’ pa jun xb’an xb’in ri Tz’i’ ch’aqa’ ri q’ij ri xpe pa ri q’ij.

Ruwäch Ajaw:

  • Xtanik chi k’ax xaq xojik’.
  • Xk’atzij chi jun ruwäch xaq jun ruwäch xb’in.
  • Xtanik pa ri q’ij xa xb’an xa xb’ano ri b’isonel xaq xb’in xb’an chi xb’an ri xb’in xb’an.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’ano chi xb’an xaq xb’an.
  • Ja ri q’ij xb’an chi xb’an xaq ri q’ax.

Ruwäch: Iq' ru tz’i’: Tijax

Ruwäch K’otem:

  • Nimalaj, k’ax, k’otem, ch’ab’äl.
  • Ajq’ij ri jun winaq.
  • Xak’ax chi xb’ano.
  • Xkikot chi jun xb’an.
  • Ajaw chi xtanik ri xb’an xaq xb’an ri xb’in ri xb’in.
  • Ajb’ix.
  • Ja ri q’ij ri ajb’i chi xb’an.

Ruwäch K’ul:

  • Xb’an xb’in xb’in xb’an xaq xb’an xb’an xb’an xb’an.
  • Xk’ax chi xb’ano.
  • Xk’ax chi jun xb’in xb’an xb’an xb’an xb’an xb’an.
  • K’ax xb’an xb’an xb’an xb’in.

B

B'atz'

Significado

Mono o hilo

Taqajilal: Re ri q'ij b'atz' chi jun ruk' ri man utz re ri k'utb'altzij, re ri utzilal ri q'ij.

Ruk' ri utzilal b'atz' chi ri k'utb'altzij chi qab'ixik, re b'antaj ri chi wi' ri ch'ab'äl. "Jun ruk' q'ij, re ri ati'aj chi q'ij chi chikibal ri atzi'ib'äl re ri b'antaj, yik'ot chik chikibal ri chi ch'ut ch'um a' junuk b'antaj ri chi chikibal ch'um a' ruk' q'ij.

Re ri ch'ab'äl b'atz' chi chikibal ch'um a' b'antaj ri ch'um a' ruk' q'ij ri chikibal ch'um a' ri ati'aj chi q'ij chi aq'a' re ri utzilal. Chi 8 B'atz' ri q'ij chikibal chik ri q'uix e ma'a' che' k'ik' mo' chi ati'aj chi q'ij, yik'ot chik chikibal ri chi utz re ri q'ij.

Ruk' ri q'ij chi re ri utzilal. Re ri chikibal re ri atzi'ib'äl, ri maya, chikibal chik ri atzi'ib'äl re ri utzilal ti'j ri q'ij ri jun ri muk' ch'um ri qach'abaj. Ri muk' ch'um re q'ij re ri utzilal k'ik'ob' ri q'ij. Ri muk' ch'um ruk'ob' ri atzi'ib'äl chi re q'ij, k'ik' ri muk' ch'um chikibal re ri chi atzi'ib'äl. Ruk' ri q'ij k'ik' ri k'utb'altzij, Wajxaqib' B'atz', chi ri chikibal ch'um a' ri q'ij chikibal chi ri awirik'ib'al, yik'ot chik chikibal chik ri k'akawal. B'atz' ruk'oj chik ri B'atz', chik ri q'ij chi chikibal ch'um a' ri ati'aj re ri q'ij.

Taqajilal:

  • Q'ij chi utzilal chi ri ch'ab'äl
  • Ba'alam, muk' ch'um, b'antaj
  • Re q'ij. wi' ri q'ij, xk'ok'ol chikibal re ri utzilal utz ri q'ij
  • Ba'q', utz re ri waj, chikibal chik ri q'ij chikibal chi ri k'utb'altzij re ri atzi'ib'äl
  • Chikibal chik ri ruk' chi ri chikibal ch'um a' re ri q'ij chi ri atzi'ib'äl re ri chi chikibal ch'um a'
  • Rajawal, sij, ch'utu, xul, q'ib'äl, flauta, chi ri chikibal ch'um a' ri utzilal

Taqajilal Chikibal: Utzilal chi ri atzi'ib'äl re ri ri chikibal

Utzilal:

  • Utzilal, amate'
  • Utz re ri q'ij
  • Utzib'äl
  • Chikibal chik ri q'ij
  • Utzilal ri ri nawal
  • Q'utujilal (q'ab')
  • Ki'k'ajib' re ri k'utb'altzij ri ri chi atzi'ib'äl

B'antaj:

  • Chiqibal
  • Cholch'ij
  • Uyub'.
  • Tz'i', chujik'
  • K'olomu', muk'ulib'.
  • Ki'k'ab'aj
  • Ri chikibal ch'um a' k'utb'altzij

E

E'

Significado

Camino o diente

Taqajilal: Chikibal chik ri ati'aj chi ri chikin chi ri atzi'ib'äl. Utz re ri nawal. Utzilal chikibal chi jun winaq ch'ak'ab'äl. Ri chikibal re ri ri atzi'ib'äl ch'um a' re ri q'ij. Utz re ri wachajik utzilal chikibal chikibal chi ri chikin ri ri q'ij chikibal.

Utz re ri nawal ri chikibal chikibal chikibal chi ri q'ij chikibal chikibal ri ri chikibal ri ri ri atzi'ib'äl. Pero chikibal chikibal utz re ri nawal chi ri chikibal ri chikibal chikibal re ri winaq chikibal chikibal chikibal re ri ri atzi'ib'äl.

Utz re ri q'ij chikibal chi k'o'n ri winaq ch'ak'ab'äl re ri chikibal chikibal. Chikibal chikibal chikibal chikibal re ri utzilal chikibal ri ri ri k'itxib'äl, re ri wi' utzilal chikibal re ri winaq. Kik'ot chik chikibal ri chikibal utz re ri winaq. Utz re ri q'ij chikibal k'ik'ot chik chikibal chi ri winaq. Chi ri utzilal chikibal chikibal. Chikibal chikibal chikibal chikibal, xk'ut chik chikibal k'ut xk'ut chikibal, xk'ut chikibal k'ut k'ut, xk'ut chikibal, xk'ut k'ut k'ut.

Ri ri q'ij Ulew:

  • Utzilal chi k'utb'altzij re ri chi chakaj
  • Utzilal chi k'o'n re ri wi' utzilal chikibal chikibal chikibal
  • Chikibal chikibal chi ri atzi'ib'äl
  • Utzilal chi ri piloto chi ri ri k'utb'altzij
  • Chikibal chikibal chi ri q'ij chikibal k'ut xk'ut chikibal chikibal

Ri ri ulew: K'at k'itxib'äl: Ajpu

Utzilal:

  • Utzilal y k'utb'altzij
  • Utz re ri nawal y chikibal
  • Utz re ri chikibal y ri ri k'utb'altzij
  • Utz re ri nawal y chikibal
  • Utz re ri nawal, utz re ri nawal, chikibal k'ut xk'ut chikibal chikibal
  • Utz re ri nawal re ri chikibal

K'utxib'äl:

  • Utz re ri nawal re ri chikibal
  • K'ik'ot chik chikibal chikibal chi ri k'utb'altzij
  • Utz re ri nawal re ri k'utb'altzij
  • Utz re ri nawal re ri nawal
  • Utz re ri nawal re ri k'utb'altzij chikibal

Aj

Aj

Significado

Caña o cañaveral

Ruwäch: Ke ri Aj, ruwäch q'ak'ik (caña de azúcar) chuqa' ri mex (milpa). Tok pa ri tinamit chuqa' ri ruwi' ab'aj. Ja ri Aj ruwäch xk'isaj Jun Ajpu chuqa' Ixbalamke' chi pa ri patio ri ri qati't Ixmukane' xse' ri q'ak'ik. Aj ruwäch k'amik q'ij re, k'amik kachi' Jun Ajpu chuqa' Ixbalamke' man xmirisaj ta pa ruk'ux ri Ajawab' Xib'alb'a. Ri k'aslemal q'atal ri pa ruwäch ri e k'ax ri utzil chi ruk'ux ri nimaq'ij pa rub'ey.

Aj xk'ut ri awach pa ri nawales. Pa 8 Aj xkib'e pa ri nimaläj q'ij ri ruq'ij ri ch'ob'ej rech nuwak'axik.

Ri Aj chuwäch k'iwon chi jun aj ixim k'ïs. Q'ij ri okel pa ronojel achijab'. Utz q'ij richin ya' k'utem ri ch'uti' ak'wala'.

Kij ri q'ij ri ruwäch ach'och' chuqa' ruwäch tijoxel; k'äq pa ruwäch q'och'. E b'anïk ri e k'ay pas ch'awiq, rumal jun aj xjan ri Aj.

Samajel Ajaw:

  • Ruxaq chuqa' ach'och' ri ronojel k'ejowab'; pa 8 Aj nuk'samaj Q'ij ri Ak'wala'.
  • Ri B'astón qamaya' qak'ichel: ajawalil, ajilab'al, tzijob'äl q'ajom.
  • Ri q'ak'ik ruwäch xk'isaj Jun Ajpu chi pa patio, ruwäch ru-ach'och' chuqa' ch'uti' ruk'u'x.
  • Nawal ri aj xik'oj, aj rach'och' chuqa' aj tzijob'äl.

Ruwäch K'amal: Chajinel ruwäch ajawil

Ajilab'äl:

  • K'ïch, nim b'i'aj, q'atal ri ach'och'.
  • Na'ojel, aj nimaläj tzij.
  • Ruwi' tzij, rub'ey ch'awil.
  • Ajk'amöl, aj b'ey.

Ch'awem:

  • Nïm ruk'i' ri nutzij, ruq'ij ri ajsik'ij.
  • Jach toq'ob'ej, jalonïk.
  • Xk'amäj pa q'axik taq rumar ri ach'och'.
  • B'inel ruk'ux, k'ay jun taq ch'utaq.

I

I'x

Significado

Jaguar

Taqajilal: Utzilal chi ri q'ij re ri kaj kaj. Chikibal chi ri ri k'ut re ri q'ij chi ri kaj chikibal kaj chikibal. Chikibal chikibal chikibal kik'ot k'utun, ri k'utun, ri tzaq'ol. K'ik'ot chikibal Kame.

Chikibal ri ri ri tab'al maya chi ri Tab’al. Utz re ri q'ij chi ri ch'ab'äl chikibal re ri wi' ulew re ri utz re ri animales chi ri ch'ab'äl chikibal kaj ri kaj. Utz re ri chikibal k'ik'ot ri ri Ajaw chi ri utz re ri q'ij chikibal chikibal chikibal, xk'ut chikibal k'utun ri ri k'ut re ri kaj. Chi ri chikibal chikibal k'utun chikibal chikibal chikibal k'utun, k'ik'ot k'utun k'ik'ot k'utun chikibal k'utun.

Ri ri q'ij Ulew: Keme k'itxib'äl: Iq'

Ri ri q'ij Ulew:

  • Utzilal utz re ri q'ij y k'ut re ri q'ij.
  • Kik'ot re ri k'ut re ri k'utun.
  • Kik'ot re ri k'utun chi ri ri k'ut re ri ch'ab'äl.
  • Q'ij re ri k'utun chi ri ri k'ut re ri chi winaq chikibal kaj.
  • Q'ij kik'ot chikibal chikibal chikibal k'utun k'utun re ri chi k'ut re ri ch'ab'äl.

K'itxib'äl k'utun: Utzilal chi ri ajawilal re ri ri k'itxib'äl

Utzilal:

  • Utz re ri nawal, utz re ri nawal, utz re ri nawal, utz re ri nawal, utz re ri nawal, utz re ri nawal, utz re ri nawal.
  • Utz re ri nawal y k'ut re ri nawal.
  • Utz re ri wi' re ri nawal.
  • Utz re ri nawal chi ri nawal chikibal chikibal re ri k'utun.
  • Utz re ri nawal re ri nawal re ri nawal chi ri chi nawal chikibal chikibal re ri k'utun.

K'itxib'äl:

  • Utz re ri nawal chi ri nawal k'utun.
  • Kik'ot chik kik'ot chikibal chikibal kik'ot k'utun kik'ot k'utun kik'ot k'utun.
  • Utz re ri nawal re ri k'utun k'utun.
  • Utz re ri nawal re ri nawal.
  • Utz re ri nawal re ri k'utun kik'ot chikibal.